Sažetak
Uvod/cilj: Etiologija infektivnog endokarditisa je raznolika i kompleksna. Značajno se razlikuje u zavisnosti od geografskog područja, socioekonomskih uslova, dostupnosti zdravstvene zaštite i prevalencije predisponirajućih faktora. Cilj ovog rada je analiza globalne geografske raspodele uzročnika infektivnog endokarditisa u 21. veku, sa fokusom na regionalne razlike u etiologiji, dijagnostici, terapiji i problemu antimikrobne rezistencije.
Metode: Sprovedena je sekundarna analiza podataka. U obradi podataka korišćena je deskriptivna statistika radi kvantifikovanja učestalosti uzročnika, zastupljenosti rezistentnih sojeva i regionalnih etioloških razlika.
Rezultati: U razvijenim regionima (Severna Amerika i Zapadna Evropa) dominira Staphylococcus aureus, često povezan sa zdravstvenom negom (30–35%) i visokom stopom MRSA rezistencije (do 28%). Nasuprot tome, u zemljama u razvoju i dalje su zastupljeniji streptokoki, uz perzistenciju reumatske bolesti srca. Dostupnost transezofagealne ehokardiografije (TEE) i hirurškog lečenja značajno je veća u razvijenim zemljama, što direktno utiče na nižu stopu mortaliteta (14–15%) u odnosu na regione sa ograničenim resursima (22%).
Zaključak: Infektivni endokarditis evoluirao je u bolest povezanu sa savremenom medicinom i starenjem populacije u razvijenim zemljama, dok u ostatku sveta ostaje bolest povezana sa nepovoljnim socioekonomskim uslovima. Visok mortalitet i rastuća antimikrobna rezistencija zahtevaju globalnu standardizaciju dijagnostike i lokalno prilagođene terapijske strategije.
Ključne reči
Reference
Habib G, Lancellotti P, Antunes MJ, Bongiorni MG, Casalta JP, Del Zotti F, et al. 2015 ESC Guidelines for the management of infective endocarditis. Eur Heart J. 2015;36(44):3075-128.
Hoen B, Duval X. Infective endocarditis. N Engl J Med. 2013;368(15):1425-33.
Murdoch DR, Corey GR, Hoen B, Miró JM, Fowler VG Jr, Bayer AS, et al. Clinical presentation, etiology, and outcome of infective endocarditis in the 21st century: theInternational Collaboration on Endocarditis-Prospective Cohort Study. Arch Intern Med. 2009;169(5):463-73.
Cahill TJ, Prendergast BD. Infective endocarditis. Lancet. 2016;387(10021):882-93.
Fowler VG Jr, Miro JM, Hoen B, Cabell CH, Abrutyn E, Rubinstein E, et al. Staphylococcus aureus endocarditis: a consequence of medical progress. JAMA. 2005;293(24):3012-21.
Slipczuk L, Codolosa JN, Davila CD, Romero-Corral A, Yun J, Pressman GS, et al. Infective endocarditis epidemiology over five decades: a systematic review. PLoS One. 2013;8(12):e82665.
Li JS, Sexton DJ, Mick N, Nettles R, Fowler VG Jr, Ryan T, et al. Proposed modifications to the Duke criteria for the diagnosis of infective endocarditis. Clin Infect Dis. 2000;30(4):633-8.
Baddour LM, Wilson WR, Bayer AS, Fowler VG Jr, Tleyjeh IM, Mick MJ, et al. Infective endocarditis in adults: diagnosis, antimicrobial therapy, and management of complications: a scientific statement for healthcare professionals from the American Heart Association. Circulation. 2015;132(15):1435-86.
Habib G, Erba PA, Iung B, Donal E, Cosyns B, Laroche C, et al. Clinical presentation, aetiology and outcome of infective endocarditis. Results of the ESC-EORP Infective Endocarditis European Registry (EURO-ENDO). Heart. 2019;105(17):1332-9.
Pant S, Patel NJ, Deshmukh A, Golwala H, Patel N, Badheka A, et al. Trends in infective endocarditis incidence, microbiology, and outcomes in the United States from 1998 to 2009. J Am Coll Cardiol. 2015;65(13):1368-76.
Thuny F, Grisoli D, Collart F, Habib G, Raoult D. Management of infective endocarditis: challenges and perspectives. Lancet. 2012;379(9819):965-75.
Klein M, Wang A. Infective endocarditis. J Intensive Care Med. 2016;31(3):151-63.
Durante-Mangoni E, Bradley S, Selton-Suty C, Tripodi MF, Barsic B, Bouza E, et al. Current features of infective endocarditis in elderly patients: results of the International Collaboration on Endocarditis Prospective Cohort Study. Arch Intern Med. 2008;168(19):2095-103.