Tehničko-taktički aspekti konfigurisanja kabinskog prostora flote višenamenskih borbenih aviona
Scindeks Asistent Scindeks Asistent — Sistem za uređivanje časopisa
Bez naslova

Kako citirati

[1]
S. I. Vlačić, A. Z. Knežević, i N. Đ. Pekić, „Tehničko-taktički aspekti konfigurisanja kabinskog prostora flote višenamenskih borbenih aviona“, Vojnoteh. glas., vol 63, izd. 1, str. 114–136, Maj 2014, doi: 10.5937/vojtehg63-5450.

Sažetak

Višenamenski borbeni avioni predstavljaju dominantnu kategoriju borbenih aviona. Mogu da izvršavaju različite vrste namenskih zadataka, a primarni su lovački, bombarderski i izviđački zadaci. U izvršavanju određenih vrsta zadataka evidentno je povećano opterećenje posade višenamenskih borbenih aviona, što nameće primenu aviona dvosede konfiguracije umesto uobičajene jednosede konfiguracije kabinskih prostora. Obe konfiguracije kabinskog prostora imaju određene prednosti i nedostatke, zbog čega je u koncipiranju nacionalne flote višenamenskih borbenih aviona potrebno pažljivo razmotriti određene tehničke i taktičke aspekte konfigurisanja kabinskog prostora. Neki od najbitnijih aspekata prikazani su i objašnjeni u ovom članku.

Ključne reči

cockpit||
||kabinski prostor
cockpit configuration||
||konfiguracija kabinskog prostora
two seater||
||dvosed
single seater||
||jednosed
multirole combat aircraft||
||višenamenski borbeni avion
DOI: 10.5937/vojtehg63-5450

Vojnotehnički glasnik omogućava otvoreni pristup i, u skladu sa preporukom CEON-a, primenjuje Creative Commons odredbe o autorskim pravima:

Autori koji objavljuju u Vojnotehničkom glasniku pristaju na sledeće uslove:

  1. Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga Creative Commons licencom koja omogućava drugima da dele rad uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
  2. Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad izvorno objavljen u ovom časopisu.
  3. Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni rad onlajn (npr. u institucionalnom repozitorijumu ili na svojim internet stranicama) pre i tokom postupka prijave priloga, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog rada (up. Efekat otvorenog pristupa).