Metodološki postupak vrednovanja projekata primenom cost-benefit analize
Scindeks Asistent Scindeks Asistent — Sistem za uređivanje časopisa
PDF

Kako citirati

[1]
D. N. Petrović, B. N. Đedović, i N. Č. Petrović, „Metodološki postupak vrednovanja projekata primenom cost-benefit analize“, Vojnoteh. glas., vol 61, izd. 1, str. 226–241, Jan. 2013, doi: 10.5937/vojtehg61-1439.

Sažetak

Investicioni projekti su složeni poslovni poduhvati, u kojima se angažuju znatna finansijska sredstva i čija realizacija traje duži vremenski period. Analiziranje investicione ideje i brojnih alternativa na putu do izbora konačnog rešenja zahteva sistemski pristup i primenu savremenih kvantitativnih statističih i optimizacionih metoda kao podršku povoljnim odlukama. Dijagram toka aktivnosti daje se u dokumentima predinvesticione i investicione studije, koje obuhvataju sve faze životnog veka projekta. Da bi se projekat ocenio kao uspešan poslovni poduhvat i obezbedila prelomna tačka profitabilnosti u povoljnom roku u oceni isplativosti projektnog rešenja snažnu podršku daje cost-benefit analiza.Istina, ova analiza se još uvek retko primenjuje kod nas, za razliku od prakse razvijenih zemalja sveta.

Metode i tehnike cost-benefit analize obezbeđuju kriterijumski izbor alternativnih rešenja, daju čvrste kvantitativne pokazatelje predviđanja toka poslovnog poduhvata, optimiziraju prihode i rashode i pokretaču investicione ideje predstavljaju čvrst oslonac ispravnosti odluka. Cost-benefit analizu najbolje uraditi u fazi izrade predinvesticione studije, a kasnije tokom izrade investicione studije preispitati alternativna rešenja

Ključne reči

Investment project
cost-benefit analysis
pre-investment studies
investment studies
life of the project
financial analysis
economic analysis.||
||Investicioni projekat
cost-benefit analiza
predinvesticiona studija
investiciona studija
životni vek projekta
finansijska analiza
ekonomska analiza
alternative||
||alternativa
solutions||
||rešenja
projects||
||projekti
investments||
||investicije
enterprises||
||preduzeća
DOI: 10.5937/vojtehg61-1439

Reference

Andrejić, M., Novaković, S., Majstorović, A., 2008, Planiranje u vojnim organizacionim sistemima, Vojnotehnički glasnik/Military Technical Courier, Vol. 56, No. 1, pp.13-30.

Čupić, M., 2009, Cost – benefit analiza, Business Start-up centre, Kragujevac.

Đedović, B., 2010, Vođenje i vrednovanje projekata, FMMSP, Beograd.

Ekelund, R. B. Jr., Hebert, R. F., 1997, A History of Economic theory and method (third edition), 1990, prevod, MATE, Zagreb.

Hannagan, T., 1995, Management, Concepts & Practices, Pitman Publishing, London.

Keller, G., 2009, Managerial Statistics, South –Western CENGAGE Learning, Mason USA.

Petrović, N., Petrović, D., 2011, Makroekonomija, Visoka poslovna škola, Čačak.

Petrović, E., Denčić-Mihajlov, K., 2007, Poslovne finansije, Dugoročni aspekti finansijskih ulaganja, Ekonomski fakultet u Nišu.

Sroder, R., 1999, Operations management - Decision Making in the Operations Function, prevod, MATE, Zagreb.

Stevenson, W., 2005, Operations management, McGraw-Hill, New York.

Wisniewski, M., 2009, Quantative Methodos for Decision Makers, Prentice Hall.

Vojnotehnički glasnik omogućava otvoreni pristup i, u skladu sa preporukom CEON-a, primenjuje Creative Commons odredbe o autorskim pravima:

Autori koji objavljuju u Vojnotehničkom glasniku pristaju na sledeće uslove:

  1. Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga Creative Commons licencom koja omogućava drugima da dele rad uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
  2. Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad izvorno objavljen u ovom časopisu.
  3. Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni rad onlajn (npr. u institucionalnom repozitorijumu ili na svojim internet stranicama) pre i tokom postupka prijave priloga, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog rada (up. Efekat otvorenog pristupa).