Sažetak
Uvod/Cilj. Bočne grane arteriae basilaris u najvišem procentu vaskularizuju pons i cerebellum. Cilj rada bio je određivanje morfoloških karakteristika bočnih grana i bočnih ogranaka pojedinačnih bočnih grana arteriae basilaris čoveka. Metode. Ispitavanje je obavljeno na 25 anatomskih preparata moždanih stabala odraslih osoba, oba pola, prethodno imerziono fiksiranih u 10% formalinu. Mikrodisekcija i precizno merenje kalibra i dužine arteriae basilaris i njenih bočnih grana i ogranaka rađeno je pod stereolupom MBS-9, uz pomoć okularnog mikrometra. Rezultati. Broj bočnih grana iznosio je 9 na obe strane, a broj bočnih ogranaka pojedinih bočnih grana arteriae basilaris kretao se od 0 do 4. Prosečan prečnik bočnih ogranaka na levoj i desnoj strani iznosio je 0,15 mm. Prosečna dužina bočnih ogranaka na levoj strani bila je 4,31 mm, a na desnoj 4,06 mm. Bočni ogranci na levoj strani bazilarne arterije najčešće su ponirali u predelu pons i fossa postpontina (po 29,82% slučajeva), a najređe u područje pedunculus cerebellaris medius (1,74% slučajeva). Na desnoj strani, bočni ogranci najčešće su ponirali u pons (35,29% slučajeva), a najređe u područje pedunculus cerebellaris inferior et medius (po 1,96% slučajeva). Zaključak. Od glavnog stabla arteriae basilaris obostrano se odvaja jednak broj bočnih grana. Bočne grane arteriae basilaris u najvećem broju slučajeva davale su po dva bočna ogranka. Najčešće mesto poniranja bočnih ogranaka pojedinačnih bočnih grana arteriae basilaris obostrano je pons, a najređe obostrano, kraci malog mozga.
Ključne reči
anatomija
moždano stablo
pons
Reference
Duvernoy HM, Delon S, Vannson JL. Cortical blood vessels of the human brain. Brain Res Bull. 1981; 7(5): 519‒79.
Marinković S, Milisavljević M, Antunović V. Arterije mozga i kičmene moždine - anatomske i kliničke karakteristike. Beo-grad: Bit inženjering; 1990. (Serbian)
Duvernoy HM. Human brain stem vessels. Berlin: Springer-Ver-lag; 1978.
Gajanin V. Vaskularizacija pons-a čovjeka [thesis]. Banjaluka: Faculty of Medicine, University of Banjaluka; 2003. magistarski rad. (Serbian)
Kryukov AI, Kunel'skaya NL, Krylov VV, Vinokurov AG, Tsarap-kin GY, Mishchenko VV, et al. The specific features of the anatomical structure of the artery of labyrinth (an anatomical and topographical study). Vestn Otorinolaringol 2015; 80(5): 30‒3. (Russian)
Field TS, Benavente OR. Penetrating artery territory pontine in-farction. Rev Neurol Dis 2011; 8(1‒2): 30‒8.
Duvernoy HM. The human brainstem and cerebellum: surface, structure, vascularization, and three-dimensional sectional anatomy with MRI. Austria, Vienna: Springer-Verlag; 1995.
Garcia-Gonzalez U, Cavalcanti DD, Agrawal A, Spetzler RF, Preul MC. Anatomical study on the "perforator-free zone": Recon¬sidering the proximal superior cerebellar artery and basilar ar¬tery perforators. Neurosurgery 2012; 70(3): 764‒72 ; discus¬sion 771‒2.
Demel SL, Broderick JP. Basilar Occlusion Syndromes: An Up-date. Neurohospitalist 2015; 5(3): 142‒50.
Dodevski A, Tosovska-Lazarova D, Zhivadinovik J, Lazareska M, Sto¬jovska-Jovanovska E. Morphological characteristics of the su-perior cerebellar artery. Sec Med Sci 2015; 36(1): 79‒83.
Kwiatkowska M, Ciszek B. The anatomy of the median branches of basilar artery. Folia Morphol (Warsz) 2000; 59(4): 323‒5.
Saeki N, Rhoton AL. Microsurgical anatomy of the upper basi-lar artery and the posterior circle of Willis. J Neurosurg 1977; 46(5): 563‒78.
Marinković SV, Gibo H, Hirohiko MD. The surgical anatomy of the perforating branches of the basilar artery. Neurosurgery 1993; 33(1): 80‒7.
Parent A. Carpenter's human neuroanathomy. 9th ed. Balti-more: Williams and Wilkins; 1996.
de Rochemont RM, Turowski B, Buchkremer M, Sitzer M, Zanella FE, Berkefeld J. Recurrent symptomatic high-grade intracranial stenoses: Safety and efficacy of undersized stents-initial experi¬ence. Radiology 2004; 231(1): 45‒9.
Ćulafić S, Lakićević N, Mihajlović M, Stefanović D, Spaić M. Stent-ing for symptomatic high-grade basilar artery stenosis. Vojno-sanit Pregl 2009; 66(9): 744‒8.
Knap D, Honkowicz M, Kirmes T, Koroński M, Kysiak M, Bukański M, et al. The use of mechanical thrombectomy in the treat¬ment of basilar artery occlusion: Case report. Neurol Neuro¬chir Pol 2015; 49(5): 332‒8.
Sato S, Iida H, Hirayama H, Endo M, Ohwada T, Fujii K. Trau-matic basilar artery occlusion caused by a fracture of the cli-vus-case report. Neurol Med Chir (Tokyo) 2001; 41(11): 541‒4.
Richardson PG. Basilar artery thrombosis. Emerg Med (Fre-man¬tle) 2001; 13(3): 367‒72.
Milisavljević MM. Morfološke i topografske karakteristike zadnje moždane arterije [thesis]. Belgrade : University of Belgrade; 1986.(Serbian)
Park SQ, Bae HG, Yoon SM, Shim JJ, Yun IG, Choi SK. Morpho¬logical characteristics of the thalamoperforating arteries. J Ko¬rean Neurosurg Soc 2010; 47(1): 36‒41.