Procena stresa kod bolesnika sa klinički dijagnostikovanim bruksizmom
Scindeks Asistent Scindeks Asistent — Sistem za uređivanje časopisa
PDF (engleski)

Kako citirati

1.
Miletić A, Lazić Z, Todorović A, Djordjević I, Popović D, Lazić V. Procena stresa kod bolesnika sa klinički dijagnostikovanim bruksizmom. Vojnosanit Pregl [Internet]. 18. Decembar 2020. [citirano 12. Juli 2026.];75(10). Dostupno na: https://asistent.ceon.rs/index.php/vsp/article/view/10195

Sažetak

Uvod/Cilj. Mnoge studije ispitivale su povezanost između stresa, anksioznosti, crta ličnosti i bruksizma, ali su rezultati i dalje kontradiktorni. Cilj ove studije bio je da se ispita da li postoji povezanost između klinički dijagnostikovanog bruksizma koji se javlja tokom spavanja i koncentracije kortizola u salivi koja se smatra jednim od glavnih biomarkera stresa, kao i da se ispitaju psihološki faktori i crte ličnosti osoba sa bruksizmom. Metode. Studija je obuhvatila 23 bolesnika sa bruksizmom i 42 zdrava ispitanika bez znakova bruksizma. Dijagnoza bruksizma uspostavljena je na osnovu spostvene izjave i kliničkog pregleda kao i potvrde partnera. Uzorci jutarnje pljuvačke prikupljani su radi analize kortizola. Bolesnici sa bruksizmom podvrgnuti su psihodijagnostičkom ispitivanju pomoću Minesota multifaznog testa ličnosti – MMPI-202. Rezultati. U grupi bolesnika sa bruksizmom registrovana je značajno veća koncentracija kortizola u pljuvačci u poređenju sa pacijentima bez znakova bruksizma (t = 2.943, p < 0.01). Psihodijagnostička interpretacija profila ličnosti pokazala je da ispitanike sa bruksizmom karakteriše izbegavanje kontakta sa neprijatnim osećanjima, posebno depresijom i potiskivanje agresivnosti, odnosno izražena autocenzura na otvoreno ispoljavanje ljutnje i besa. Zaključak. Kod bolesnika sa bruksizmom registrovane su povećane koncentracije kortizola u salivi. Psihodijagnostička analiza ukazuje da su depresija, hipomanija i supresija agresije izražene kod bolesnika sa bruksizmom. Nalazi bi mogli da podrže hipotezu povezanosti bruksizma u toku spavanja i stresa, ali priroda ove studije ne dozvoljava izvođenje zaključaka o uzročnoj povezanosti stresa, crta ličnosti i bruksizma u toku spavanja.

Ključne reči

bruksizam;
stres, psihički;
anksioznost;
ličnost;
pljuvačka;
hidrokortizon.
DOI: 10.2298/VSP160902029M

Reference

References

American Academy of Sleep Medicine. International classifica¬tion of sleep disorders. 2nd ed. Westchester: American Academy of Sleep Medicine; 2005.

Lobbezoo F, Ahlberg J, Glaros AG, Kato T, Koyano K, Lavi¬gne GJ, et al. Bruxism defined and graded: An international consensus. J Oral Rehabil 2013; 40(1): 2–4.

Manfredini D, Winocur E, Guarda-Nardini L, Paesani D, Lob¬bezoo F. Epidemiology of bruxism in adults: A system¬atic review of the literature. J Orofac Pain 2013; 27(2): 99–110.

Lobbezoo F, Naeije M. Bruxism is mainly regulated cen¬trally, not peripherally. J Oral Rehabil 2001; 28(12): 1085–91.

Selms MK, Visscher CM, Naeije M, Lobbezoo F. Bruxism and as-sociated factors among Dutch adolescents. Community Dent Oral Epidemiol 2013; 41(4): 353–63.

Manfredini D, Landi N, Fantoni F, Segù M, Bosco M. Anxi¬ety symptoms in clinically diagnosed bruxers. J Oral Re¬habil 2005; 32(8): 584–8.

Manfredini D, Fabbri A, Peretta R, Guarda-Nardini L, Lobbe¬zoo F. Influence of psychological symptoms on home-recorded sleep-time masticatory muscle activity in healthy subjects. J Oral Rehabil 2011; 38(12): 902–11.

Pierce CJ, Chrisman K, Bennett ME, Close JM. Stress, antici-patory stress, and psychologic measures related to sleep brux-ism. J Orofac Pain 1995; 9(1): 51–6.

Watanabe T, Ichikawa K, Clark GT. Bruxism levels and daily behaviors: 3 weeks of measurement and correlation. J Orofac Pain 2003; 17(1): 65–73.

Hansson T, Honee W, Hesse J. Dysfunction of the mastica¬tory system. Heidelberg: Huethig; 1987. (German)

Krogh-Poulsen W, Carlsen O. Temporomandibular joint, patho-physiology, pathology. Copenhagen: Munksgaard; 1974. (Dan-ish)

Hathaway SR, Mckinley JC. The Minnesota Multiphasic Per-sonality Inventory. Minneapolis, MN: University of Minnesota Press; 1943.

Biro M. Diagnostic assessment of personality. MMPi-202. Novi Sad: Futura Publication, Faculty of Philosophy in Novi Sad; 1995. (Serbian)

Lobbezoo F, Ahlberg J, Manfredini D, Winocur E. Are brux¬ism and the bite causally related?. J Oral Rehabil 2012; 39(7): 489–501.

Hellhammer DH, Wüst S, Kudielka BM. Salivary cortisol as a biomarker in stress research. Psychoneuroendocrinology 2009; 34(2): 163–71.

Clark GT, Rugh JD, Handelman SL. Nocturnal masseter muscle activity and urinary catecholamine levels in brux¬ers. J Dent Res 1980; 59(10): 1571–6.

Vanderas AP, Menenakou M, Kouimtzis T, Papagiannoulis L. Uri-nary catecholamine levels and bruxism in children. J Oral Re-habil 1999; 26(2): 103–10.

Seraidarian P, Seraidarian PI, das Neves Cavalcanti B, Marchini L, Claro Neves AC. Urinary levels of catechola¬mines among indi-viduals with and without sleep bruxism. Sleep Breath 2009; 13(1): 85–8.

Castelo PM, de Barbosa TS, Pereira LJ, Fonseca FL, Gavião MB. Awakening salivary cortisol levels of children with sleep brux-ism. Clin Biochem 2012; 45(9): 651–4.

Schulz P, Kirschbaum C, Prüßner J, Hellhammer D. In¬creased free cortisol secretion after awakening in chroni¬cally stressed indi-viduals due to work overload. Stress Medicine 1998; 14(2): 91–7.

Pruessner M, Hellhammer DH, Pruessner JC, Lupien SJ. Self-reported depressive symptoms and stress levels in healthy young men: Associations with the cortisol response to awaken-ing. Psychosom Med 2003; 65(1): 92–9.

Kudielka BM, Hellhammer DH, Wüst S. Why do we re¬spond so differently? Reviewing determinants of human salivary cortisol responses to challenge. Psychoneuroendo¬crinology 2009; 34(1): 2–18.

Slavicek R, Sato S. Bruxism: A function of the masticatory or-gan to cope with stress. Wien Med Wochenschr 2004; 154(23–24): 584–9. (German)

Tahara Y, Sakurai K, Ando T. Influence of Chewing and Clenching on Salivary Cortisol Levels as an Indicator of Stress. J Prosthodont 2007; 16(2): 129–35.

Soeda R, Tasaka A, Sakurai K. Influence of chewing force on salivary stress markers as indicator of mental stress. J Oral Re-habil 2012; 39(4): 261–9.

Takahashi H, Masaki C, Makino M, Yoshida M, Mukaibo T, Kon-do Y, et al. Management of sleep-time masticatory muscle ac-tivity using stabilisation splints affects psycho¬logical stress. J Oral Rehabil 2013; 40(12): 892–9.

Rugh JD, Solberg WK. Electromyographic studies of bruxist behavior before and during treatment. J Calif Dent Assoc 1975; 3(9): 56–9.

Ahlberg J, Lobbezoo F, Ahlberg K, Manfredini D, Hublin C, Sinisa-lo J, et al. Self-reported bruxism mirrors anxiety and stress in adults. Med Oral Patol Oral Cir Bucal 2013; 18(1): e7–e11.

Molina OF, dos Santos J Jr. Hostility in TMD/bruxism pa¬tients and controls: A clinical comparison study and pre¬liminary re-sults. Cranio 2002; 20(4): 282–8.

Loven A. Bioenergetics. Belgrade: Nolit; 1991. (Serbian)

Reich W. Character analysis. 3rd ed. New York: Farrar, Straus and Giroux; 1972.