Odnos između sposobnosti fonemske diskriminacije i artikulacije kohlearno implantirane dece predškolskog uzrasta

Sažetak

Uvod: Usvajanje maternjeg jezika ostvaruje se savladavanjem glasovnog sistema, koje počiva na razvoju fonemske diskriminacije i artikulacije. Cilj: Istraživanje je imalo za cilj da ispita odnos između fonemske diskriminacije i artikulacije u periodu intenzivnog govorno-jezičkog razvoja kod dece oštećenog sluha predškolskog uzrastа. Меtode: Istraživanjem je obuhvaćeno 20 dece sa kohlearnim implantom uzrasta između 36 i 77 meseci. Razvijenost fonemske diskriminacije i artikulacije ispitana je Testom za ispitivanje razlikovanja fonemа i Globalnim artikulacionim testom. Rezultati istraživanja pokazuju da deca koja uspešnije razlikuju foneme imaju statistički značajno bolje rezultate na Globalnom artikulacionom testu, kao i da postoji međusobna povezanost između fonemske diskriminacije i artikulacije ispitanika. Rezultati takođe ukazuju na bolja postignuća u nivou razvijenosti fonemske diskriminacije i artikulacije u grupi dece čije je učešće u auditivnom treningu svakodnevno, u odnosu na decu koja su u auditivni trening uključena dva puta nedeljno. Faktori hronološki, slušni uzrast i dužina auditivnog treninga nisu bili statistički značajno povezani sa artikulaciono-fonološkim sposobnostima ispitanika. Zaključak: Analizom rezultata istraživanja zaključuje se da su sposobnost fonemske diskriminacije i artikulacije kohlearno implantirane dece predškolskog uzrasta međusobno povezane. Faktori hronološki, slušni uzrast i dužina auditivnog treninga nisu utvrđeni kao indikatori koji se dovode u vezu sa artikulaciono fonološkim sposobnostima ispitanika. Učestalost auditivnog treninga utvrđena je kao jedini faktor koji je povezan sa sposobnostima fonemske diskriminacije i artikulacije predškolaca sa kohlearnim implantom.