Sažetak
Cilj ovog rada je analiza medijske slike i pokušaj dolaženja do odgovora na pitanja iz kojih razloga se počinioci krivičnih dela u medijima prikazuju na način koji ne odgovara realnosti, ali i koje kategorije mladih su najpodložnije uticaju ovakvih negativnih uzora, kao i na koji način porodica i zakonska regulativa mogu da ih zaštite. Autori zaključuju da iza medijskog predstavljanja sveta kriminala kao idiličnog, stoje centri moći, koji u dogovoru sa vlasnicima medijskih kuća plasiraju ovakve sadržaje kroz najgledanije programe, sa ciljem da se formiraju nesigurne ličnosti, sklone bolestima zavisnosti, koje tokom razvoja prate neadekvatne uzore i ne ostvaruju razvojne zadatke adolescencije. Promovisanje štetnih medijskih sadržaja ima negativan učinak na razvoj adolescenata i razvojne fenomene koji se na adolescentnom uzrastu dešavaju. Najveći rizik da usvoje antisocijalne vrednosti prezentovane u medijima snose mladi iz porodica u kojima vlada loša emocionalna klima, pa nemaju doživljaj pripadnosti i kroz slepo predavanje vršnjačkoj grupi, usvajanje pogrešnih vrednosti i uzora iz sveta medija, traže zamenu za porodicu. Blizak odnos sa roditeljima omogućava mladoj osobi da sa njima razgovara o uzorima iz sveta medija, pozitivnim i negativnim junacima, vrednostima, dilemama, događajima iz sveta vršnjačkih odnosa, planovima za budućnost, kao i da roditelj detetu prenese životna iskustva i pomogne u formiranju medijske pismenosti. Neophodna je zakonska regulativa koja će zaštititi osetljive društvene grupe od medijske eksploatacije, ili izloženosti medijskom nasilju.
Ključne reči
medijsko nasilje
porodica
zakonska regulativa
Reference
Abdul Kader, N., & Tabassum, P. (2019). A Study on the Influence of Reality T.V Shows on Life Style and Academic. International Journal of Research in Social Sciences, 9(8), 52–61.
Bandura, A., & Walters, R. H. (1994). Adolescent aggression: A study of the influence of child-training practices and family inter-relationships (Facsim. ed). UMI, Books on demand. http://catalogue.bnf.fr/ark:/12148/cb37443838g
Bilić, V. (2010). Povezanosti medijskog nasilja s agresivnim ponašanjem prema vršnjacima. Odgojne znanosti, 12(2), 263–281.
Bleakley, A., Hennessy, M., Fishbein, M., & Jordan, A. (2008). It Works Both Ways: The Relationship between Exposure to Sexual Content in the Media and Adolescent Sexual Behavior. Media Psychology, 11(4), 443–461. https://doi.org/10.1080/15213260802491986
Deutsch, H. (1967). Selected problems of adolescence: With special emphasis on group formation. International Universities Press.
Hammermeister, J., Brock, B., Winterstein, D., & Page, R. (2005). Life Without TV? Cultivation Theory and Psychosocial Health Characteristics of Television-Free Individuals and Their Television-Viewing Counterparts. Health Communication, 17(3), 253–264. https://doi.org/10.1207/s15327027hc1703_3
Kohut, H. (1990). Analiza sebstva. Naprijed.
Mićević, K. J. Ž., Mesaroš, Ž. A. J., Pavlov, S. V., & Brkljač, T. S. (2020). Rizični uticaji digitalnih medija na psihofizički razvoj dece predškolskog uzrasta. Sinteze - Časopis Za Pedagoške Nauke , Književnost i Kulturu, 18, 33–53. https://doi.org/10.5937/sinteze9-22205
Potter, W. J., & Thai, C. L. (2019). Reviewing Media Literacy Intervention Studies for Validity. Review of Communication Research, 7, 38–66. https://doi.org/10.12840/ISSN.2255-4165.018
Robotić, P. (2015). Zamke virtualnog svijeta: Zaštita djece i mladih na internetu i prevencija ovisnosti. Časopis za primijenjene zdravstvene znanosti, 1(2), 81–96. https://doi.org/10.24141/1/1/2/1
Slavković, A. (2019). Odnos roditelj—Adolescent i mentalno zdravlje u adolescenciji (1. izd.). Alma.
Slavković, A., & Slavković, V. (2019). Uticaj agresije u crtanim filmovima na vaspitanje dece i pravna regulativa. In D. Radunović Stolić (Ed.), Doprinos predškolstva ostvarivanju ciljeva obrazovanja i vaspitanja: Zbornik radova sa Četrnaeste konferencije ‘Vaspitač u 21. Veku’ (Vol. 18, pp. 326–334). Visoka škola za vaspitače strukovnih studija.
Theunert, H. (2000). Gewalt in den Medien - Gewalt in der Realität: Gesellschaftliche Zusammenhänge und pädagogisches Handeln (3. Auflage). KoPäd Verlag.
Tomori, M. (2005). Rizično ponašanje u adolescenciji—Razlike među polovima. In Vojislav Ćurčić (Ed.), Unutrašnja i spoljašnja realnost adolescenata (pp. 79–88). Žarko Albulj.
Закон о електронским медијима. (2021). Службени гласник РС, 129. https://www.pravno-informacioni-sistem.rs/SlGlasnikPortal/eli/rep/sgrs/skupstina/zakon/2014/83/5/reg/20220105
Законска регулатива, РЕМ. (n.d.). Retrieved 20 December 2021, from https://www.rem.rs/sr/regulativa/zakonska-regulativa
Правилник о заштити права малолетника у области пружања медијских услуга. (2015). Службени Гласник РС, 25. https://www.pravno-informacioni-sistem.rs/SlGlasnikPortal/eli/rep/sgrs/drugidrzavniorganiorganizacije/pravilnik/2015/25/1/reg/
Стратегија за борбу против дрога у Републици Србији за период од 2009. До 2013. Године. (2009). Службени Гласник РС, 16. http://www.pravno-informacioni-sistem.rs/SlGlasnikPortal/eli/rep/sgrs/vlada/strategija/2015/1/2/reg/
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).