Sažetak
Rad se bavi ispitivanjem mišljenja učenika sedmog i osmog razreda o školi, učenju i o njihovom odnosu prema izradi domaćih zadataka. U istraživanju je učestvovalo 286 učenika sedmog i osmog razreda iz četiri osnovne škole na području Srbije. Podaci su prikupljeni tehnikom anketiranja, a obrađeni primenom SPSS softverskog paketa. Od instrumenata je korišćen upitnik, a deskriptivno-analitičkom metodom izvršena je interpretacija rezultata. Rezultati istraživanja pokazuju da učenici sa odličnim uspehom pokazuju visok stepen odgovornosti kada je reč o redovnom učenju, za razliku od učenika sa dobrim i dovoljnim uspehom. Takođe, odlični učenici u većoj meri percipiraju učenje kao pozitivnu delatnost u odnosu na učenike sa slabijim školskim uspehom. Između varijabli redovno učenje i redovna izrada domaćih zadataka zabeležen je pozitivan stepen korelacije srednje jačine. Nije zanemarljiv procenat ispitivanih učenika koji su naveli da ne rade redovno domaće zadatke, zbog nedostatka motivacije, preopterećenosti i nedovoljno jasnih očekivanja. Školu opisuju kao dobro opremljenu, sigurnu i podsticajnu sredinu sa strogim nastavnicima. Ovo istraživanje doprinosi razumevanju uloge škole iz perspektive samih učenika prema kojima su usmereni celokupni ciljevi školskog učenja.
Ključne reči
učenje
učenik
osnovna škola
Reference
Виготски, Л. С. (1983). Мишљење и говор. Нолит.
Давыдов, В. В. (1996). Теория развивающего обучения. ОПЦ „ИНТОР“.
Baker, J. A. (2006). Contributions of teacher–child relationships to positive school adjustment during elementary school. Journal of School Psychology, 44(3), 211–229. https://doi.org/10.1016/j.jsp.2006.02.002
Bergin, C., & Bergin, D. (2009). Attachment in the Classroom. Educational Psychology Review, 21(2), 141–170. https://doi.org/10.1007/s10648-009-9104-0
Boesel, D. (2001). Student Attitudes toward High School and Educational Expectations. Paper Prepared for the Annual Meeting of the American Educational Research Association, 1–42. https://eric.ed.gov/?id=ED450333
Budić, S. (2011). Strukturiranje znanja u nastavi. Filozofski fakultet.
Cooper, H., Lindsay, J. J., Nye, B., & Greathouse, S. (1998). Relationships among attitudes about homework, amount of homework assigned and completed, and student achievement. Journal of Educational Psychology, 90(1), 70–83. https://doi.org/10.1037/0022-0663.90.1.70
Cooper, H., Robinson, J. C., & Patall, E. A. (2006). Does Homework Improve Academic Achievement? A Synthesis of Research, 1987–2003. Review of Educational Research, 76(1), 1–62. https://doi.org/10.3102/00346543076001001
Coutts, P. M. (2004). Meanings of Homework and Implications for Practice. Theory Into Practice, 43(3), 182–188. https://doi.org/10.1207/s15430421tip4303_3
Dumford, A. D., Cogswell, C. A., & Miller, A. L. (2016). The Who, What, and Where of Learning Strategies. Journal of Effective Teaching, 16(1), 72–88.
Gagné, R. M., Briggs, L. J., & Wager, W. W. (1988). Principles of instructional design (3rd ed). Holt, Rinehart, and Winston.
Gardner, H. (1991). Assessment in context: The alternative to standardized testing. У B. R. Gifford & M. C. OʼConnor (Ур.), Changing assessments: Alternative views of aptitude, achievement and instruction (стр. 77–120). Kluwer Academic Publishers.
Gojkov, G., Rajović, R., & Stojanović, A. (2015). NTC learning system and divergent production. Istraživanja u pedagogiji, 5(1), 105–126. https://doi.org/10.17810/2015.09
Hallinan, M. T. (2008). Teacher Influences on Students’ Attachment to School. Sociology of Education, 81(3), 271–283. https://doi.org/10.1177/003804070808100303
Hattie, J., & Yates, G. (2014). Visible learning and the science of how we learn. Routledge, Taylor & Francis Group.
Ivić, I., Pešikan, A., Janković, S., & Kijevčanin, S. (1997). Aktivno učenje: Priručnik za primenu aktivnih metoda nastave/učenja. Institut za psihologiju.
Jimerson, S. R., Campos, E., & Greif, J. L. (2003). Toward an Understanding of Definitions and Measures of School Engagement and Related Terms. The California School Psychologist, 8(1), 7–27. https://doi.org/10.1007/BF03340893
Jovanovic, M. M., & Kovcic, V. S. (2017). Contemporary society challenges of integrative teaching. Sinteze - časopis za pedagoške nauke , književnost i kulturu, 6(11), 39–71. https://doi.org/10.5937/sinteze6-13812
Jovanović, V., & Jerković, I. (2011). Zadovoljstvo školom kod učenika srednjih škola—Povezanost sa školskim uspehom i indikatorima mentalnog zdravlja. Psihologija, 44(3), 211–224. https://doi.org/10.2298/PSI1103211J
Kouzma, N. M., & Kennedy, G. A. (2002). Homework, Stress, and Mood Disturbance in Senior High School Students. Psychological Reports, 91(1), 193–198. https://doi.org/10.2466/pr0.2002.91.1.193
Lalić-Vučetić, N. Z. (2015). Postupci nastavnika u razvijanju motivacije učenika za učenje [Doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet]. http://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/4947
Ličina, B. (1992). Škola po mjeri učenika. У B. Ličina, V. Previšić, & S. Vučak (Ур.), Prema slobodnoj školi (стр. 53–61). Institut za pedagogijska istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta.
Luteršek, N., & Backović, A. (2014). Pedagoško-psihološki aspekti nastave. Zavod za školstvo.
Margetić, N. (2016). Problem zaključivanja školskih ocjena na kraju prvog polugodišta. Croation Journal of Education, 18(2), 447–464. https://doi.org/10.15516/cje.v18i2.1660
Meyer, H. (2002). Didaktika razredne kvake. Educa.
Nazor, M. (2001). Povezanost učeničkog straha, težine i zanimljivosti nekih školskih predmeta i ocjena. Život i škola, 47(6), 16–22.
Ormrod, J. E. (2020). Human learning. Pearson.
Ouakrim-Soivio, N. (2016). Basic Education of the Future – Let’s Turn the Trend! Croatian Journal of Education : Hrvatski Časopis Za Odgoj i Obrazovanje, 18(Sp.Ed.1), 133–152. https://doi.org/10.15516/cje.v18i0.2222
Panić, D. S., Lazić, D. D., & Mitrović, L. L. (2017). Pedagoška komunikacija—Ostvarenost i učestalost u razrednoj nastavi. Sinteze - časopis za pedagoške nauke , književnost i kulturu, 6(11), 1–38. https://doi.org/10.5937/sinteze6-14011
Pavlović, B. (2004). Nastava kao otvoren sistem. У S. Milanović-Nahod & N. Šaranović-Božanović (Ур.), Znanje i postignuće (стр. 101–115). Institut za pedagoška istraživanja.
Peko, A., & Varga, R. (2016). Učenička inicijativnost u kontekstu nastave. Croatian Journal of Education : Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, 18(3), 727–753. https://doi.org/10.15516/cje.v18i3.1608
Penca Palčić, M. (2008). Vpliv preverjanja in ocenjevanja znanja na učenje. Život i škola : časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, 54(19), 125–136.
Perkins, D. (1995). Outsmarting IQ: The Emerging Science of Learnable Intelligence. Free Pres.
Pešikan, A. Ž. (2003). Nastava i razvoj društvenih pojmova kod dece. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Pljakić, G. D. (2019). Pedagogija u društvu učenja. Sinteze - časopis za pedagoške nauke , književnost i kulturu, 15, 39–49. https://doi.org/10.5937/sinteze8-20770
Požar, H. F. (2016). Kompetencije nastavnika u savremenom školstvu. Sinteze - časopis za pedagoške nauke , književnost i kulturu, 5(10), 23–34. https://doi.org/10.5937/sinteze0-11315
Ross, S. E., Niebling, B. C., & Heckert, T. M. (1999). Sources of stress among college students. Social Psychology, 61(5), 841–846.
Sakiz, G., Pape, S. J., & Hoy, A. W. (2012). Does perceived teacher affective support matter for middle school students in mathematics classrooms? Journal of School Psychology, 50(2), 235–255. https://doi.org/10.1016/j.jsp.2011.10.005
Saleh, S. (2014). Malaysian students’ motivation towards physics learning. European Journal of Science and Mathematics Education, 2(4), 223–232.
Šaranović-Božanović, N. (1995). Znanje i saznavanje u nastavi. У Saznavanje i nastava. Institut za pedagoška istraživanja.
Smerdon, B. A. (2002). Students’ Perceptions of Membership in Their High Schools. Sociology of Education, 75(4), 287–305. JSTOR. https://doi.org/10.2307/3090280
Sternberg, R. J. (2005). Kognitivna psihologija. Naklada Slap.
Sučević, V. M., & Kerić, M. (2015). Elementi i indikatori za identifikaciju kvaliteta osnovnog obrazovanja. Sinteze - časopis za pedagoške nauke , književnost i kulturu, 4(7), 19–32. https://doi.org/10.5937/sinteze0-8495
Valenčič-Zuljan, M. (2016). Pupil’s Assessment of Teaching and of Himself as Learner – Relevant Items in the Teacher’s Creation of Effective Learning Environment. Croatian Journal of Education - Hrvatski Časopis Za Odgoj i Obrazovanje, 18(Sp.Ed.1), Article 0. https://doi.org/10.15516/cje.v18i0.2219
Valenčič-Zuljan, M., & Kiswarday, V. (2015). The resilient teacher: The way to reach quality education in contemporary society. У S. Opić, V. Bilić, & M. Jurčić (Ур.), Odgoj u školi (стр. 75–98). Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
Valenčič-Zuljan, M., & Marentič-Požarnik, B. (2014). Induction and Early-career Support of Teachers in Europe. European Journal of Education, 49(2), 192–205. https://doi.org/10.1111/ejed.12080
Voelkl, K. E. (2012). School Identification. У S. L. Christenson, A. L. Reschly, & C. Wylie (Ур.), Handbook of Research on Student Engagement (стр. 193–218). Springer US. https://doi.org/10.1007/978-1-4614-2018-7_9
Vrcelj, S. (2000). Školska pedagogija. Filozofski fakultet u Rijeci.
Wang, M.-T., & Holcombe, R. (2010). Adolescents’ Perceptions of School Environment, Engagement, and Academic Achievement in Middle School: American Educational Research Journal, 47(3), 633–662. https://doi.org/10.3102/0002831209361209
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).