Sažetak
Проблематика рада је сагледавање руско-украјинског сукоба који представља један од најзначајнијих геополитичких догађаја савременог међународног поретка, са далекосежним последицама по глобалне и регионалне односе. И након више од четири године трајања сукоба који је у жижи интересовања светске јавности, исти представља инпут за распакивање глобалне геополитике. Као глобални проблем пољуљао је темеље светских хегемона, па се поставља питање у којој мери помера темеље земаља Западног Балкана, чије су државе недовршени пројекти након Хладног рата. Различити интереси земаља Западног Балкана и разлике у спољнополитичким приступима, продубљују политичка неслагања што утиче на њихову каузалност и регионалну стабилност. Рад дефинише у којој мери сукоб мења њихове спољнополитичке ставове према Руској Федерацији, како се сукоб рефлектује на економије, политичке и безбедносне односе. Кроз историјско-компаративну методу се разматра степен традиционалних веза Руске Федерације са земљама Западног Балкана и њиховог отклона ради усклађивања спољне политике са политикама Европске уније и шире међународне заједнице, узимајући у обзир њихову тежњу ка европским интеграцијама. Циљ рада је да допринесе разумевању утицаја руско-украјинског сукоба на спољнополитичке односе земаља Западног Балкана према Руској Федерацији и бољем разумевању савремених спољнополитичких кретања у ширем међународном контексту.
Ključne reči
Западни Балкан
Руска Федерација
Европска унија
спољна политика
геополитички утицај
Reference
Beriša, Hatidža, i Igor Barišić. 2025. „Izazovi vojne neutralnosti Republike Srbije u izmenjenom bezbednosnom okruženju”. Politika nacionalne bezbednosti 28 (1/2025): 59–79. DOI: 10.5937/pnb28-53131.
BBC. 2024. „Politika: Šta znači deklaracija o Ukrajini koju je Srbija potpisala u Tirani”. https://www.bbc.com/serbian/ lat/srbija-68434147.
Beta. 2022. „Skoplje odbacilo optužbe Moskve da je davanjem tenkova Ukrajini napravilo veliku grešku”. beta.rs.
Blagojević, Veljko. 2022. Moć i sila. Beograd: Medija centar „Odbrana”.
Đukanović, Dragan. 2019a. „Bosna i Hercegovina na neizvesnom putu ka članstvu u NATO”. Međunarodni problemi, 71(3): 245–268. DOI: 10.2298/MEDJP1903335D.
Đukanović, Dragan. 2019b. „Kontinuitet vanjske politike Crne Gore od 1997. godine: Uspesi i izazovi”. U Spoljna politika Crne Gore - istorija i savremenost, ur. Zoran Stojanović, 115–130. Podgorica: Crnogorska akademija nauka i umetnosti.
Đukanović, Dragan. 2020. Balkan na posthladnoratovskom raskršću (1989-2020). Beograd: Službeni glasnik.
Valdai Club. 2026. „Limits of Soft Power: How Russia’s Approval Ratings in Its Neighbourhood Are Shaped”. https://valdaiclub.com/a/highlights/limits-of-soft-power-how-russia-s-approval-ratings/.
Vasić, Nenad. 2013. Nacionalna država u političkim idejama o Velikoj Srbiji i Velikoj Albaniji. Doktorska disertacija. Univerzitet u Beogradu: Fakultet političkih nauka.
Gallup. 2026. „How Russia’s and Ukraine’s Neighbors See Them“. https://news.gallup.com/poll/700646/leadership-lens-russia-ukraine-neighbors.aspx.
Glas Amerike. 2022. „Generalna skupština UN usvojila rezoluciju o Ukrajini, Srbija podržala dokument”. glasamerike.net.
Evropska komisija. 2025. Paket proširenja za 2025. godinu ukazuje da su ključne zemlje-partneri u procesu proširenja ostvarile napredak ka članstvu u EU. Последњи приступ 25. јануар 2026. https://www.eeas.europa.eu/delegations/ bosnia-and-herzegovina/paket-pro%C5%A1irenja-za-2025-godinu-ukazuje-da-su-klju%C4%8Dne-zemlje-partneri-u-procesu-pro%C5%A1irenja-ostvarile_bs.
European Commission. 2025. Последњи приступ 25. јануар 2026. Key findings of the 2025 Enlargement Package: Western Balkans. Brussels: European Commission.
Council of the European Union. 2025. Последњи приступ 25. јануар 2026. Declaration by the High Representative on behalf of the EU on the alignment of certain third countries concerning restrictive measures in view of Russia’s actions destabilising the situation in Ukraine. Brussels.
Язькова, Aлла Aлексеевна. 2007. Юго-Восточная Европа в эпоху кардинальных перемен. Весь мир.
Jutronić, Антониа. 2020. Fragmentacija međunarodnog prava sa posebnim osvrtom na Evropsku uniju i njen odnos prema Zapadnom Balkanu. Doktorska disertacija. Univerzitet u Beogradu: Pravni fakultet.
Zorić, Мirjana. 2014. „Prvi svetski rat i revizionizam – u fokusu istoriografije i propagande”. Vojno delo 66 (2/2014): 320–372, DOI: 10.5937/vojdelo1402320z.
Živanović, Vukojica, i Slobodan Radojević. 2024. „Politika odbrane zasnovana na konceptu totalne odbrane”. Politika nacionalne bezbednosti 86 (1/2024): 165–188, DOI: 10.5937/pnb26-50355.
Kajtez, Ilija, i Srđan Starčević. 2023. „Opravdanost vojne neutralnosti Republike Srbije u vremenu erozije neutralnosti u Evropi”. Srpska politička misao 82 (4/2023): 327–345, DOI: 10.5937/spm82-46850.
Kochenov, Dimitry, and Elena Basheska. 2025. “Ukraine and the EU Enlargement: What Is the Law and Which Is the Way Forward?” European Journal of Risk Regulation. Published online 2025: 1-17. DOI:10.1017/err.2025.23.
Kisindžer, Henri. 1999. Diplomatija. Beograd: Verzal Press.
Кusovac, Marko. 2014. „Odnos Crne Gore i Rusije“. Matica (57/2014): 53–72.
Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine. 2018. Strategija spoljne politike Bosne i Hercegovine za period od 2018. do 2023. godine. Posljednji pristup 20. januar 2026. mod. gov.ba.
Naj, Džozef. S. 2006. Kako razumeti međunarodne sukobe. Beograd: Stubovi kulture.
Petrović, Dragan, i Dragan Đukanović. 2012. Stubovi spoljne politike Srbije – EU, Rusija, SAD i Kina. Beograd: Institut za međunarodnu politiku i privredu.
Pop-Lazić, Isidora. 2025. „Hrvatska i strategija (proširenog) odvraćanja u kontekstu ukrajinskog sukoba – normativne osnove i praktični izazovi”. Nacionalni interes 50 (1/2025): 89–109, DOI: 10.5937/nint50-55746.
Politika. 2022. „Rusija objavila spisak neprijateljskih zemalja, među njima i Crna Gora i Severna Makedonija”. Politika, 7. mart 2022. politika.rs.
Politika. 2023. „Crna Gora u Ukrajinu poslala naoružanja i opremu vrednih deset miliona evra”. 10. mart 2023. politika.rs.
Radio Slobodna Evropa. 2022. „Rezolucija osude ruske agresije u Skupštini Crne Gore”. Radio Slobodna Evropa. 27. juli 2022. https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-rusija-ukrajina-rezolucija/31962501.html.
Radio Slobodna Evropa. 2026. „Vučić negirao da će Srbija uvesti vize za državljane Rusije”. Radio Slobodna Evropa. 1. jun 2026. https://www.slobodnaevropa.org/a/srbija-rusija-vize-vucic/33770374.html.
Reljić, Dušan. 2009. Rusija i Zapadni Balkan. Beograd: ISAC fond.
Savet Evropske unije. 2025. Deklaracija visokog predstavnika u ime EU o svrstavanju određenih trećih zemalja u vezi sa restriktivnim merama s obzirom na delovanje Rusije koje destabilizuje situaciju u Ukrajini. Poslednji pristup 25. januar 2026. https://www.consilium.europa.eu/en/ press/press-releases/2025/11/12/statement-by-the-high-representative-on-behalf-of-the-eu-on-the-alignment-of-certain-countries-concerning-restrictive-measures-in-view-of-russia-s-actions-destabilising-the-situation-in-ukraine/.
Stepić, Miomir. 2016. Geopolitika: Ideje, teorije, koncepcije. Beograd: Institut za političke studije.
Spasojević, Čedo. 2024. „Uticaj izbora spoljnopolitičkih strategija Republike Srbije i Crne Gore na razvoj njihovih bilateralnih vojnih odnosa”. Vojno delo 76 (3/2024): 15–28, DOI: 10.5937/vojdelo2403015S.
ISAC fond 2026. Analiza usaglašavanja Srbije spoljnopolitičkim deklaracijama i merama Evropske unije za 2025. godinu. Beograd: Centar za međunarodne i bezbednosne poslove, Beograd.
Strategic Analysis. 2026. The impact of Russia’s invasion of Ukraine on the Western Balkans and the transformation of the EU enlargement policy. Institute for Central European Studies.