FAKTORI RIZIKA ZA NASTANAK KARDIOVASKULARNIH BOLESTI
Scindeks Asistent Scindeks Asistent — Sistem za uređivanje časopisa
PDF

Kako citirati

1.
Stojanović M. FAKTORI RIZIKA ZA NASTANAK KARDIOVASKULARNIH BOLESTI. MedPodml [Internet]. 17. Maj 2024. [citirano 11. Juli 2026.];76(6):34-40. Dostupno na: https://asistent.ceon.rs/index.php/medpod/article/view/50020

Sažetak

Prema izveštaju iz 2018. godine, Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je potvrdila da su kardiovaskularne bolesti (KVB) sa udelom od 41% među uzrocima smrtnosti od hroničnih nezaraznih bolesti i zastupljenošću od 31% u svim uzrocima smrtnosti, bile zastupljene sa 17,9 miliona smrtnih ishoda. Sa učešćem od 45% svih smrti godišnje, odnosno 3,9 miliona, KVB su vodeći uzrok smrtnosti u Evropi prema poslednjim podacima Evropske mreže za bolesti srca. Smrtnost od kardiovaskularnih bolesti je malo veća među ženama sa 2,1 milion odnosno 49%, u odnosu na muškarce sa 1,8 ili 40% uzroka smrti. Prema najnovijim publikacijama Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ iz 2018. godine u Srbiji je procenjeno da je smrtnost uzrokovana KVB 51,8%, a zbog slabe implemetacije preventivnih mera Srbija je svrstana u zemlje visokog rizika.

Faktori rizika za KVB na koje se ne može uticati (en. non-modifiable) su: godine, pol, starost, etnička pripadnost i porodična istorija. U faktore rizika na koje se može uticati (en. modifiable) spadaju: visoki sistolni pritisak, visoki procenat lipoproteina male gustine (LDL), dijetarni rizici, visok nivo glukoze, pušenje duvana (aktivno i pasivno), visok indeks telesne mase (BMI), nizak nivo fizičke aktivnosti, disfunkcija bubrega, prekomerna upotreba alkohola, izloženost olovu, zagađenje vazduha, visoka ili niska temperatura.

Prevencija i tretman KVB bazira se na modifikaciji životnog stila, dijetarnoj intervenciji, poboljšanju fizičke aktivnosti i eventualnoj upotrebi lekova. Preporučuje se najmanji unos od 500gr voća i povrća dnevno, ograničen unos soli na manje od 5 grama dnevno, ograničavanje unošenja šećera i masti na 10% i 30% od ukupnog energetskog unosa kao i balansiranje između ukupnog energetskog unosa i potrošnje energije. Rezultati PRIMED studije su pokazali značajne pozitivne efekte mediteranske dijete na primarnu prevenciju KVB. Preporučena fizička aktivnosta je 150 minuta umerenog do visokog intenziteta fizičke aktivnosti nedeljno, 75 minuta visokog intenziteta fizičke aktivnosti nedeljno ili ekvivalent kombinacija umerenog i visokog inteziteta fizičke aktivnosti.

Ključne reči

kardiovaskularne bolesti
faktori rizika
fizička aktivnost
visok krvni pritisak
DOI: 10.5937/mp76-50020