Splinter hemoragije kao mogući znak infarkta miokarda i plućne embolije
Scindeks Asistent Scindeks Asistent — Sistem za uređivanje časopisa
PDF

Kako citirati

1.
Đorđević S, Anđelić S. Splinter hemoragije kao mogući znak infarkta miokarda i plućne embolije. Halo 194 [Internet]. 30. Avgust 2022. [citirano 12. Juli 2026.];28(2):60-5. Dostupno na: https://asistent.ceon.rs/index.php/halo/article/view/39566

Sažetak

Uvod/cilj: Subungvalne splinter hemoragije su čest ali klinički nalaz jednostavan za prepoznavanje i udružen sa bolestima različite težine. Prikazujemo pacijenta sa novonastalim bolom u grudima, diferencijalno-dijagnostičkom nedoumicom između AIM i PE, a čijom se inspekcijom evidentira prisustvo SSH.

            Prikaz slučaja: Ekipa hitne pomoći upućena je na lekarsku intervenciju kod 58.-og pacijenta zbog bola u grudima. Pacijent daje podatke o naglonastalom bolu u grudima, bez propagacije, koji je počeo nekoliko sati ranije, i da nikada ranije nije imao slične tegobe. EKG: sinusni ritam, S1 zubac u D1, ST elevacija u odvodima D2, D3 i aVF ≤1mm, ST depresija V4-V6. Pregledom uočene su SSH na nokatnim pločama. Transportovan do kardiologije gde su kontinuiranim praćenjem, uočene rastuće vrednosti troponina T i kreatin kinaze. Na osnovu povišene vrednosti D dimera i MSCT plućne arterije posumnjano je i na PE.

            Zaključak: Buduća istraživanja treba usmeriti na definisanju uzročno-posledične veze između SSH sa AIM i/ili PE. 

Ključne reči

Subungvalne splinter hemoragije, infarkt miokarda, plućna embolija
DOI: 10.5937/halo28-39566
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:

  1. Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.

  2. Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.

  3. Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).