Ramanova spektroskopija kao odgovarajuća metoda za hemijsku diskriminaciju uzoraka semena ulja divlje konoplje
Scindeks Asistent Scindeks Asistent — Sistem za uređivanje časopisa
PDF

Kako citirati

Pećinar, I., Rančić, D. ., Špirović Trifunović, B. ., & Božić, D. . (2024). Ramanova spektroskopija kao odgovarajuća metoda za hemijsku diskriminaciju uzoraka semena ulja divlje konoplje. Acta Herbologica, 33(2), 117-124. https://doi.org/10.5937/33ah-54443

Sažetak

Divlja konoplja (Cannabis sativa L. ssp. sativa var. spontanea Vavilov) je cenjena biljna vrsta, koristi se u proizvodnji boja na bazi ulja, kao hidratantno sredstvo u kremama, za kuvanje, ishranu životinja i ptica. Cilj ovog rada je bio procena fitohemijskog sastava divlje konoplje uzgajane na dve različite lokacije u Srbiji, primenom Ramanove mikrospektroskopije u kombinaciji sa multivarijantnom analizom podataka. Između analiziranih uzoraka ustanovljena je značajna razlika u pogledu hemijskog profila. Pikovi visokog intenziteta u Ramanovim spektrima uzoraka semena divlje konoplje ukazuju na dominantnost nezasićenih (pikovi na pozicijama 1657 i 1268 cm-1), zatim zasićenih masnih kiselina (1443, 1306 i 1084 cm-1) i estara masnih kiselina (1745 cm-1). Relativni intenziteti ovih traka i rezultati analize glavnih komponenata (PCA)  ukazuju na to da se ulje iz semena divlje konoplje prikupljeno sa različitih lokaliteta razlikuje u sadržaju nezasićenih i zasićenih masnih kiselina što se uočava na osnovu razlika u relativnim intenzitetima traka na pozicijama 1657 i 1268 cm−1 .

Ključne reči

nezasićene, zasićene masne kiseline, vibraciona spektroskopija, PCA
DOI: 10.5937/33ah-54443
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:

  1. Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.

  2. Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.

  3. Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).