Biološki odgovori hibrida kukuruza na drift glifosatom
Scindeks Asistent Scindeks Asistent — Sistem za uređivanje časopisa

Kako citirati

Dudić, M. (2021). Biološki odgovori hibrida kukuruza na drift glifosatom. Acta Herbologica, 29(2), 155-164. https://asistent.ceon.rs/index.php/actaherb/article/view/29496

Sažetak

Tokom 2018. godine na lokalitetu Kulpin ispitivan je efekat fitotoksičnog delovanja simuliranog drifta glifosata na šest hibrida kukuruza (NS 6102, AS 334, Lucius, Confites, DKC 5031  i P0216). Glifosat je primenjen dvokratno, u fazama 3-4 i 6-7 potpuno formiranih listova kukuruza, pri čemu je primenjeno pet subletalnih količina herbicida: 10, 20, 40, 80 i 160 g/ha. Ocena fitotoksičnih efekata glifosata obavljena je 7, 14 i 21 dan nakon primene herbicida. Analizom rezultata utvrđeno je da je glifosat primenjen u količini od 160 g/ha u fazi 3-4 lista kukuruza izazvao samo lakša oštećenja, bez značajnijeg uticaja na visinu biljaka i prinos zrna, dok pri nižim primenjenim količinama nije zabeležena fitotoksičnost. Značajna fitotoksičnost na biljkama kukuruza u vidu izražene hloroze, uvijanja listova i primetnih nekrotiranih površina utvrđena je pri primeni glifosata u količini od 160 g/ha u fazi 6-7 listova. Hibridi kukuruza pri ovom tretmanu ostvarili su prosečno za 81% manji prinos u odnosu na kontrolnu varijantu. Hibridi tretirani glifosatom u količini od 80 g/ha imali su umanjen prinos za oko 30%, dok se kod ostalih nižih količina glifosata smanjenje prinosa kretalo u rasponu od 25 do 18% u odnosu na kontrolu.

Ključne reči

glifosat
subletalne količine
hibridi kukuruza
drift
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:

  1. Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.

  2. Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.

  3. Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).