ИНТЕРВЈУ СА АРХИТЕКТОМ ФИЛИПОМ РАМОМ. Имагинација без научног сазнања није довољна
Scindeks Asistent Scindeks Asistent — Sistem za uređivanje časopisa
PDF

Dopunski fajlovi

milenam, Сл.1 Philippe Rahm architectes, Domestic astronomy, Louisiana Museum, Данска, 2009. (фото Brøndum & Co).jpg
milenam, Сл.2 Philippe Rahm architectes, Domestic astronomy, Louisiana Museum, Данска, 2009. (фото Brøndum & Co).jpg
milenam, Сл.3 Philippe Rahm architectes, Domestic astronomy, Louisiana Museum, Данска, 2009. (фото Brøndum & Co).JPG
milenam, Сл.4 Philippe Rahm.jpg

Kako citirati

[1]
V. S. Krstić, M. T. Kordić, i J. M. Ristić Trajković, „ИНТЕРВЈУ СА АРХИТЕКТОМ ФИЛИПОМ РАМОМ. Имагинација без научног сазнања није довољна“, Arhitektura i urbanizam, izd. 41, str. 75–79, Dec. 2015, doi: 10.5937/a-u0-9094.

Sažetak

Odnos ljudi i životne sredine, kao i promene u tom odnosu, jedan je od osnovnih problema arhitektonskog projektovanja. Kako tvrde Van der Rin (Van der Ryn) i Kouvan (Cowan) na mnogo načina, kriza životne sredine je projektantska kriza. Projektovanje manifestuje kulturu, a kultura čvrsto počiva na temelju onoga što verujemo da je istina o svetu (Van der Ryn, Cowan, 2007:6). U skladu s događanjima koja se tiču globalnog zagrevanja, klimatskih promena i održivog razvoja (Brandt Commission, 1982; Brundtland Commission, 1987; Rio de Janeiro, 1992) ekološka arhitektura se razvija u nekoliko poslednjih decenija, od projektovanja u cilju očuvanja energije ka održivom arhitektonskom projektovanju (Sustainable Design). U savremenoj arhitektonskoj praksi, ovim problemima se najčešće pristupa sa tehnološkog i naučnog aspekta u cilju smanjenja potrošnje energije i zaštite životne sredine, dok arhitektonske tipologije i metodologija projektovanja ostaju nepromenjeni. U cilju poboljšanja ne samo kvantitativnih, već i kvalitativnih karakteristika prostora, neophodno je ponovno promišljanje i redefinisanje formi relacija arhitekture i prirode, tipologija, kao i metodologije arhitektonskog projektovanja u skadu sa savremenim ekološkim i envajronmentalnim pristupima.

 

Arhitektonska praksa švajcarskog arhitekte Filipa Rama (Philippe Rahm) dovodi u pitanje i preispituje navedene aspekte arhitekture. Intervju prikazuje inovativnu projektantsku praksu koja nudi odgovore na savremene probleme odnosa čoveka prema okruženju. Cilj intervjua je da se ukaže na potrebu za širim filozofskim i naučnim saznanjima arhitekata-projektanata i na potencijal primene specifičnih znanja izvan arhitektonske oblasti u okvirima arhitektonskog projektovanja.

 

 

Intervju je održan u avgustu 2014. godine na engleskom jeziku, a za potrebe ovog objavljivanja je preveden na srpski jezik. Autorke su intervju sprovele i koncipirale kroz istrživanje tema kojima se bave u okviru svojih doktorskih disertacija. Tekst na engleskom jeziku je autorizovan od strane ispitanika (arhitekte Filipa Rama) 12. septembra 2014. godine.

 

Odgovori na pitanja trebalo bi da prikažu informacije o savremenim istraživačkim temama u oblasti arhitektonskog projektovanja.
DOI: 10.5937/a-u0-9094